O muzeju

Stalni postav

Gradski muzej Vukovar i kompleks Dvorca Eltz obnovljen je u sklopu Projekta Vlade RH i Razvojne banke Vijeća Europe, koji pod nazivom Obnova i revitalizacija kulturne baštine „Ilok -Vukovar-Vučedol“ provodi Ministarstvo kulture RH.

Kompleks dvorca Eltz obnavljan je prema konzervatorskim smjernicama kako bi se što je to moguće više sačuvale i rekonstruirale njegove spomeničke vrijednosti. Takav pristup bio je podloga i za muzeološku koncepciju kojom se naglašavaju njegove spomeničke vrijednosti, a tek neophodnim intervencijama vrši prilagodba suvremenoj muzejskoj funkciji.

Nakon završenih građevinskih radova, Prva faza stalnog postava u prizemlju dvorca Eltz sa svečanim dvoranama i ambijentalnim prostorima otvorena je u Noći muzeja, 25. siječnja 2013. godine. Već sljedeće godine, 23. siječnja 2014. godine otvoren je stalni postav Gradskog muzeja Vukovar, koji sa svojim zbirkama pokriva vremenski raspon od 8000 godina.

Muzejski postav se rasprostire u 17 soba na prvom katu, tri velika izložbena prostora na drugom katu i potkrovljima muzeja te velikom centralnom potkrovlju na ukupnoj površini preko 3500 kvadratnih metara. Sofisticirana oprema vitrina i drugih pomagala upotpunjena je multimedijalnom prezentacijom s 40 monitora, 25 touch-screenova, kako bi se što bolje, raznolikije i sveobuhvatnije prikazala prošlost Vukovara. Za stalni postav priređeno je preko 2000 predmeta iz fundusa Gradskog muzeja i 100 predmeta, uglavnom obiteljskih portreta i pejzaža obitelji Eltz, iz drugih muzeja u Zagrebu i Osijeku. Preko 1000 predmeta prošlo je proces restauracije, a radi se o arheološkim predmetima, keramici, kamenom i metalnom oružju, povijesnom namještaju, cehovskim zastavama i škrinjama, predmetima od zlata, srebra, stakla, kovanog željeza, alatkama za obradu zemlje, seoskom namještaju i upotrebnom tekstilu, obiteljskim portretima, pejzažima, fotografijama, poveljama, listinama i drugim arhivalijama.

Suvremeno i atraktivno osmišljeno likovno rješenje stalnog postava dizajnerice Nikoline Jelavić iz Zagreba, nastalo je na podlogama muzeološke koncepcije djelatnika Gradskog muzeja Vukovar kojima su se u pojedinim sekvencama pridružili suradnici iz drugih muzeja, bilo konceptualnim pristupom, bilo izborom građe iz svojih muzeja. Tako se uz građu Gradskog muzeja Vukovar u postavu nalazi građa iz Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu Strossmayerove galerije u Zagrebu, Arheološkog muzeja iz Zagreba, Muzeja Slavonije u Osijeku i Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku, Muzeja Stjepana Grubera iz Županje i Posudionice i radionice narodnih nošnji u Zagrebu. Arhivska, foto i fono građa ustupljena je iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu i Osijeku, Hrvatske radiotelevizije, Vinkovačke televizije, Instituta za etnologiju u Zagrebu. Na restauraciji muzejske građe radilo je preko 25 restauratorskih radionica. Muzejski postav prate tekstovi na hrvatskom i engleskom jeziku, te specijalno komponirana glazba i zvučni efekti uz korištenje grafičkih i tehničkih rješenja kojima stalni postav Gradskog muzeja Vukovar na suvremen i dinamičan način prezentira kulturnu baštinu Vukovara.

Potpuna prezentacija muzejskih umjetničkih zbirki bit će obuhvaćena tijekom 2015. godine, a sačinjavaju ih stalni postav Zbirke Bauer, koja predstavlja najcjelovitiji prikaz hrvatske moderne umjetnosti s posebnim naglaskom na period između dva svjetska rata, te postav Zbirke donacija hrvatskih i europskih umjetnika nastala 1992. godine prema inicijativi mr.sc. Bože Biškupića kao izraz solidariziranja sa žrtvom Vukovara pod nazivom Muzej Vukovara u progonstvu. Ovoj Zbirci se nekoliko godina kasnije pridružila i zbirka kinetičke umjetnosti koju je inicirao talijanski likovni kritičar Getulio Alviani.

Prizemlje - svečane dvorane

U prvom dijelu prizemlja smješten je prijamni prostor s garderobom, suvenirnicom i knjižarom, a nastavljaju se izložbene sobe gdje se pažnja usmjerava na podatke o razvojnom putu muzeja i njegovom osnivaču dr. Baueru. U multimedijalnoj dvorani saznajemo više o ljudima i događajima koji su sudjelovali u stvaranju, a nakon rata i u fizičkoj i kulturnoj obnovi dvorca i muzeja.

U drugom dijelu prizemlja nižu se svečane dvorane: Mramorna, Barokna, Dvorana zrcala, Barokni salon, Lovački salon s obnovljenim štukaturama, parketima, stolarijom, kaljevim pećima i umjetninama postavljenim dijelom na mjesta gdje su se ranije nalazile u dvorcu. To je ujedno i djelomičan prikaz načina života vukovarskog plemstva.

Stalni postav na prvom katu i potkrovljima dvorca prikazuje raspon civilizacija i tijeka života na lesnom grebenu i Dunavu od prapovijesti do danas. Raspoređen je u šest tematskih cjelina.

Arheološka prošlost vukovarskog kraja

Arheološka prošlost vukovarskoga kraja, (postavljena u 10 soba), nakon prikaza paleontološke zbirke donosi cjeloviti presjek prapopvijesnih kultura prezentiranih kroz tri najznačajnija lokaliteta smještena na lesnoj zaravni na desnoj obali Dunava: arheološki lokalitet Vučedol s nalazima neolitskih i eneolitskih kultura, nalazište Sotin sa starijim brončanodobnim nalazima, starijim i mlađim željeznim dobom i rimom, te lokalitet Lijeva Bara, koji u svom preslojavanju od vremena polja sa žarama prezentira i nalaze prvih stanovnika Vukovara datirane u 10 i prvu pol. 11. stoljeća.

Povijesni razvoj Vukovara

Povijesni razvoj Vukovara, (raspoređen u 7 soba) pratimo od srednjeg vijeka i prvih dokumenata u kojima se spominje Vukovska županija, preko vremena turskih osvajanja, oslobodilačkih ratova i vremena formiranja Županija srijemske u vrijeme carice Marije Terezije, formiranje vukovarskog, zatim Eltzovog vlastelinstva što uključuje razvoj baroknog Vukovara i njegovo jačanje kao geografskog, političkog i kulturnog središta s jakim obrtničkim, trgovačkim i prometnim značajkama tijekom 18. prva pol. 19. stoljeća, koji se nakon niza nepogoda, epidemija, požara i potresa prepoznaje kao grad s razvijenim školstvom, ljekarništvom i crkvenim organizacijama. Uspon građanskog Vukovara pratimo u drugoj pol. 19 stoljeća kada se razvijaju mnogobrojna društva, otvaraju hoteli, gostionice i prenoćišta, i jačanjem industrijalizacije i elektrifikacije uvodi telefon i prva električna javna rasvjeta. 20. stoljeće, odnosno njegova prva polovina prezentirani su putem novinskog tiska koji dokumentira sva važnija događanja u tom periodu koje uključuje raspon od Prvog do Drugog svjetskog rata, vrijeme formiranja radničkog pokreta i održavanja II kongresa KPJ i značajnim Vukovarcima toga vremena među kojima je i nobelovac Lavoslav Ružička, kao i otvaranje Tvornice cipela Bata s radničkim naseljem. Druga polovina 20 st. predstavljena je kao svojevrstan Grad u sjećanju, kojega je moguće dokumentirati putem fotografija i starih razglednica, s obzirom na velika razaranja grada tijekom Domovinskog rata i progonstvo njegovih stanovnika.

Život na lesnom grebenu

Život na lesnom grebenu je tema koja je rekonstrukcija tradicijskog života na vukovarskom području, što je izuzetno važan segment s obzirom da je najveći dio etnografske muzejske građe devastiran i uništen. U stalnom postavu naznačeni su elementi gradnje kuće te njeno opremanje kroz rekonstrukciju šokačke sobe i kuhinje, a zatim slijede zaokružene tematske „slike“ izrade odjeće i obuće, vinogradarstva, zemljoradnje, stočarstva, ribarenja, različitih obrta, te prezentacija narodnih nošnji karakterističnih za ovaj kraj na kojemu se dotiču Slavonija i Srijem.

Barbarsko rušenje grada u Domovinskom ratu

Barbarsko rušenje grada u Domovinskom ratu; predstavljeno je multimedijalnom prezentacijom koja obuhvaća dokumentarne snimke prognaničke kolone, kronologiju ratnih događanja od 2.svibnja preko ratnih događanja u vremenu opsade grada, okupaciju, progonstvo Vukovaraca te posljedice rata koje uključuju strahovite ljudske žrtve i materijalne štete. Naglašeni dio ovog dijela postava razaranje spomenika kulture te devastiranje i otuđenje kulturne baštine čuvane u Gradskom muzeju i privatnim zbirkama. Uz ovaj dio postava veže se i soba posvećena Siniši Glavaševiću, novinaru Hrvatskog radio Vukovara s audio-vizualnom prezentacijom njegovih tekstova iz okupiranog grada.

Snaga korijena - život u progonstvu

Snaga korijena / život u progonstvu je tema koja obuhvaća život u prognaničkim naseljima, procese organiziranja života u progonstvu kao i proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. Uz dokumentarne snimke i fotografije, prezentacijom dominira zbirka narodnih nošnji hrvatskih županija, njih 21 uključujući i grad Zagreb, koja na specifičan način simbolizira sve hrvatske krajeve iz kojih su dolazili branitelji u obranu Vukovara zajedno s vukovarskim braniteljima ali također i sve hrvatske krajeve koji su nakon okupacije grada primili vukovarske prognanike koji su u progonstvu živjeli u više od 560 mjesta širom Hrvatske.

Vukovar danas - život u višenacionalnoj zajednici

Vukovar danas - život u višenacionalnoj zajednici je završni dio stalnog postava koji s elementima narodnih nošnji pokazuje nacionalnu raznolikost Vukovara, u kojemu, nakon ratnih razaranja i uništavanja svih elemenata kulturne baštine, uz traganje za mogućim oblicima suživota, svaka nacija iskazuje snažnu potrebu traganja za nacionalnim identitetom i uspostavljanje veze sa korijenim osnivanjem zavičajnih klubova, kulturno umjetničkih društava i drugih oblika nacionalnog izražavanja. Poruke djece vukovarskih vrtića i škola ispisane uz crteže baštine na stotinama listova su ujedno i poruke za budućnost grada.